Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

Reflexion lor Lang ek Langaz:
“Kreol Rodrige, langaz Rodrig”

Jean Rex Casimir

Article paru dans "Le Mauricien", 21.10.2011

Bann aksion pou valoriz kiltir rodrigez li pa enn kitsoz nouvo. Sa lanin-la an Desanb, Rodrig pou organiz so 13e Festival Kreol alor ki enan pei dan Losean Indien ki pankor organiz otan. Dan domenn promosion ek valorizasion nou bann patrimwann ki nou konsider kouman bann bien-komin, bokou inn fer. Enan bann striktir ki finn met anplas pou ki bann zenn ek zanfan kapav aprann lamizik tradisionel e dekouver rises kiliner nou pei. Pou promouvwar Kreol Rodrige sak lanin, enan bann konpetision lamizik tradisionel, slam e bann reflexion ki organize.

Zordi kan pe introdwir Kreol dan lekol li pa sirprenan ki lepep rodrige fer tann so lavwa. Pou tou Rodrige, Kreol se zot langaz maternel. Rises nou langaz li kontribie dan rises nou kiltir. Se atraver nou langaz ki nou transmet bann konesans, valer ek savwar depi enn zenerasion a enn lot. Manier ki nou servi nou langaz ek valer ki li enan pou nou, form parti spesifisite Rodrig.

De par so pozision zeografik e de par so listwar, Rodrig li enn zil ki pli ris dan lemond. Depi lanin 1528, kot bann Portige inn dekouver Rodrig, zil-la inn servi enan deler kouman enn post pou ravitayman, enn post pou fer sirveyans, enn post pou prepar enn laso final ek enn grenien. Amezir ki Rodrig inn avanse lor zil-la ti enan enn pep ki finn forme, finn devlop enn kiltir bien ris ek ki finn devlop enn lidantite kot sak sitwayin Rodrig li fier ki li enn Rodrige.

Mahé de La Bourdonnais trouve ki Rodrig enan enn itilite militer an 1735 e li desid ki bizin enan enn lokipasion permanant zil-la sa mem lanin-la. E avek letan, nonb esklav inn vinn pli gran ki nonb bann kolon. Komansman 19e siek ti enan 82 esklav ek 22 kolon dan Rodrig.

1809 bann Angle reisi gagn zil Rodrig e zot desid pou prepar zot laso final dan nou pei. Seki ti pase dan Rodrig li pa ti enn gran preokipasion pou bann Angle. Avek bann Franse kouman bann Angle, Rodrig pa inn konn gran progre. Pandan lontan Rodrig inn depann lor Moris. Lotonomi ki Gouvernman Santral akord Rodrig an 2002, li mark enn nouvo depar enn renesans pou zil-la ek so popilasion. Kan Rodrig gagn enn stati otonom, inn enan enn gran mouvman reflexion ki inklir reflexion lor promosion ek valorizasion kiltir ek spesifisite Rodrig.

Lintrodiksion Kreol dan lekol li ouver enn paz enn deba ki inn komanse depi bien lontan lor valorizasion Kreol Rodrige. Pou bokou Rodrige deba li kler, Kreol Rodrige li enn langaz a par-antier, li langaz maternel tou Rodrige ek bizin valoriz nou langaz par setting-up bann institision ki pou enan kom manda valorizasion nou kiltir ek langaz e fer bann resers kiltirel ek sosiolozik.

Pou nou dekouver ki Kreol Rodrige li enn lang a par-antier, li pa neseser ki konpar li avek enn lot Kreol. Kreol Rodrige, de par so listwar ek kontext dan lekel li’nn evolie, li inik an limem. Li enn langaz ki bien ris e ki enan bokou partikilarite ki merit bann letid depi bann lingwist ki enan bann konpetans pou etidie enn lang ek seki fer lang-la. Enan bann mo, formasion fraz ek expresion ki spesifik dan Kreol Rodrige.

Chaudanson dan so bann resers, li’nn dekouver rises ek spesifisite Kreol Rodrige. Zordi li enn nesesite pou bann lingwist ki anvi dekouver nou kreol fer bann resers lor terin an kontak avek popilasion. Li enn fe, dan tou bann domenn siantifik, ki san resers, seki nou dir li bann ipotez e ipotez li enan valer zis pou dimounn ki fer li. De zot kote bann Rodrige bizin kontign zefor pou valoriz zot langaz dan enn fason pli sistematik ek institisionalize.

Introdir Kreol dan lekol li pa parey koman kan ti introdwir Angle ek Franse. Introdiksion Kreol li pou enan enn linpak kiltirel lor bann zelev ki pou etidie sa size-la. Dan sa lozik-la, bann revandikasion pou kontextializ bann materyel selon bann realite Rodrig li toutafe lezitim e zistifiab. Komision ledikasion bizin met enn lekip anplas afin ki enan bann materyel ki prodwir lokalman.

Jean Rex Casimir

boule

 Viré monté