Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

Contes créoles

Fables créoles seychelloises

Rodolphine YOUNG

Les membres et l'estomac

En zou, li pié i di ek la men: «Fo kwa nou dé la, dé sot
Pou travay tou la zouné, pou fè plézi lé zot.
Enk vant tou sel ki profit tou. Lé tan ki tou sa i fini.
N’a dé kwa pou an kolè. Koma mwa, mwàn désidé
Pas la zourné azordi nayen fè.
Mwa pa oulé mas ankò pou port lé zot.
Ou kontigné travay, si oulé.» La men i di :
«Sa enn rézon. Ou ki pas dan la bou, dan pikan,
Dan tou movè simen. Gangn piké, gangn krab, gangn foulé.
Mwa mo ankor plis malérè ki ou. Mo pa gangn nayen,
Dan tou sa travay ki mo fè. Pou ki nou renté ?
Toultan pou vant. Es ki nou domestik vant ?
Padon Ségnè ! Mwa mo pa kwa si Bon dié ki fin aranz sa kom sa
Sa pa zis, sa . Liberté pou tou doumoun
Nou pa kapab touzou soufè pou dòn vant manzé.
Mwa mo fè koma ou di. «Alors lé do,
Ki ti aprè akout mwa bien: «Dan lé kò doumoun
Sak mòso i ana son louvraz pou fè.
Sa ki enn i fè enn koté, i nésésè pou tou lé zot;
Kan vant fin manzé, pa li ki profité.
Sa i sèvi pou dòn nou la fos. Li son louvraz dizété
Fè bon di san, bon la gres. Dòn sakin pti mòso patou patou,
Pou soutini la vi bien kom i fo. Aswar aprè la kòvé,
Zot na pa nayen pou fè. Zot al dòmi tandis ki pov vant
Fodré ki li travay la nwit koma li zou.
I pa kòn répozé ni dòmi koma nou.
Persòn pa konné ki la penn i gangné.
Mon zami, tou sa ki Bondié i fè i bien fè.
Sakin dwat et fè son pa louvraz lò la tè.
Ala mwa ! Ouli sa ki pli mòvè la sans ki mwa ?
Mo kwa dan Siel, plis bon plas va pou lé do.
Si li pié i oulé mawon, pas lli ki péyé.
Si la men i oulé fè pares, pa lò li ki zot tapé.
Tou zafè i tom lò mwa. Et zot vin a bou di mwa mo pares !
Mwa ti a plis kontan toun enn la mel, pito.
Mazin sa ki mo di la ; mwa pa bet.
Jans ki fin soufè, i kòn la miser.
Pito, fè sa ki Bondié i oulé : Sa la lwa, sa.
Si enn antré nou i a révolté, persòn pa kapab viv.

Kan mem lé do ti fin di sa
Li pié ek la men pas oulé konvni.
Zot resté dan la kaz ; pa oulé travay pou dòn vant manzé.
Sé twa zou aprè, la fen i komans ravaz zot.
Afos bwa di lo, pov vant i vin gro koma kalbas.
La men i vin tou meg meg.
La po i vin flak, zamb i vin koma enn baton.
Pa ni kapab fè li pié masé. Zot tou i mò…
Nwar, mon kamarad, zot la men ek li pié :
Pa bzwen zamè blié dévwé zot pou bouzwa.
Sa vant, sa .

crabe

Version de La Fontaine en français ici.

Viré monté