Kaz | Enfo | Ayiti | Litérati | KAPES | Kont | Fowòm | Lyannaj | Pwèm | Plan |
Accueil | Actualité | Haïti | Bibliographie | CAPES | Contes | Forum | Liens | Poèmes | Sommaire |
Créole Initiation
Cours de LCR (Langues et cultures régionales). Photo F.Palli.
Objectifs
Acquérir les connaissances de base permettant de communiquer en créole dans les situations courantes de la vie.
Programme
- Langue créole
- Sensibilisation
Langue: orale et écrite
Phonologie
Lexicologie
Graphie
Morphosyntaxe
Système aspecto-temporel - Initiation
Phonologie
Lexicologie
Morphosyntaxe
Système aspecto-temporel
Pronoms personnels sujets
Pronoms interrogatifs - Approfondissement
Catégories grammaticales
Verbes d’état et copule
Modalité prédicative
Pronoms et adjectifs possessifs
Le mode impératif
Enoncés exclamatifs
Phrases complexes
- Sensibilisation
- Culture et Identité créoles
- Sensibilisation
Langue, langage, idiome, dialecte, patois, pidgin, créoles
Langue et société, sociolinguistique
Nature et culture. Vocabulaire de base
Inné, génétique, atavique, héréditaire, acquis, coutumes, mœurs, traditions, folklore
Identité, altérité, universalité
Sociétés multiculturelles et communautarisme
Métissage culturel, inter culturalité - Initiation
Créole et créoles
Culture racine ou culture rhizome?
Culture et environnement géographique
Culture et Histoire
Culture et système économique
Code noir et nègres marrons - Approfondissement
Génocide et esclavage dans le nouveau monde
Les abolitions
Les Jacobins noirs. De Toussaint Louverture à Delgrès…
- Sensibilisation
Cours
1ère Partie
1.1. Twa Twa Toupatou
Mi péyi-la
i la
an plen mitan lanmè
an plen mitan solèy
Mi Marigalant
Mi Lésent
Donminik anba
é on kyolé tifrè
é on kyolé tisè
Antig
Barbad
Trinidad
Kiba
Ayiti
Sendomeng
Portoriko
Péyi a karayib
Péyi a nèg
Péyi a zendyen
Péyi a blan
Péyi a milat
Nou byen foutépanmal
Mi péyi-la
i la
an mitan dlo
kon bato
an plen lanmè karayib
VIV PEYI-LA !
E mi zanfan péyi-la
Mi yo
Mi yo doubout an péyi-la
An plen mitan lanmè
An plen mitan solèy
yo la
po nwè
po jòn
po wouj
po chapé
po blan
Nou byen foutépanmal
Nou sav sé zanfan péyi-la
Pas
Sé swè a-yo ki ka wozé péyi-la
Pas
Sé san a-yo
Sé san a papa-yo
ki ka koulé
an péyi-la
Pas yo vlé viv
an péyi-la
Yo ka kriyé
VIV PEYI-LA !
VIV ZANFAN PEYI-LA !
Mé
Mi lènmi zanfan péyi-la
Mi-y
Gadé-y sizé an péyi-la
I blan
i jòn
i nwè
i po chapé
Nou byen foutépanmal
Nous av sé lènmi zanfan péyi-la
Pas
I ka viv si péyi-la
Evè swè
Evè san zanfan péyi-la
I ka maré péyi-la
I ka sengné péyi-la
kon sansi !
Mi lènmi zanfan péyi-la !
Mé vou ki la
frè an-mwen
vou ki ka gadé
ou pa ka vwè ?
vou ki ka kouté
ou pa ka tann ?
Rété kouté
kouté pou tann
tann é konpwann
ka ki péyi-la ?
ka ki zanfan péyi-la ?
ka lènmi zanfan péyi-la ?
E si ou konpwann
ou sé on zanfan péyi-la
E menmsi ou sé anni
on zanmi zanfan péyi-la
Doubout !
Dwèt kon pikyèt !
Maré ren a-w
pou nou sa démaré péyi-la
é konmansé kriyé èvè-nou
VIV PEYI-LA !
VIV ZANFAN PEYI-LA !
1.2. Dire en Créole
- Quel est ton nom / votre nom ?
Ki non a-w ?
- Quel est son nom ?
Ki nom a-y ?
- Mon nom est...
Non an-mwen sé…
- Son nom est…
Non a-y sé…
- Où habites-tu ?
Ki koté ou ka rété ? Ola ou ka rété ? O’w ka rété ?
- Où habite-t-il /elle ?
Ki koté i ka rété ? Ola i ka rété ? O’y ka rété ?
- J’habite à…
An ka rété…
- Je n’habite pas à…
An pa ka rété…
- Il habite à…
I ka rété…
- Il n’habite pas à…
I pa ka rété…
- Où vas-tu ?
Ola ou k’alé ? Ola ou k’ay ? O’w k’ay ?
- Où va-t-il ?
Ola i k’alé ? Ola i k’ay ? O’y l k’ay ?
- Je vais à…
An k’ay…
- Je ne vais pas à…
An pa k’ay…
- Il va à...
I k’ay…
- Il ne va pas à…
I pa k’ay…
ES SA K’AY ? / SA K’AY ?
1.3. Complétez les proverbes
|
|
Rappelons-nous:
(Annou sonjé )
Mon Ton Son/sa Notre Votre Leur |
|
Rappelez-vous:
(sonjé )
ALE / AY
KA + ALE = K’ALE
KA +AY = K’AY
La négation en Français, NE…PAS, se fait en Créole seulement avec PA placé devant le groupe verbal.
SA PA K’ALE / SA PA K’AY
AN PA K’ALE / AN PA K’AY……
RETE
AN KA RETE KAPESTÈ
I PA KA RETE OMOUL
* Rété pé ni plizyè sans :
1.4. Dire en créole
Savoir demander
(sav mandé)
Ki ?
Quel ? Quelle ?
- Ki non a-w ?
Quel est ton nom ?
- Ki nouvel ?
Quelle nouvelle ?
- Ki nouvel a-w ?
Quelles sont tes nouvelles ?
- Ki moun zot yé ?
Qui êtes-vous ?
- Ki jou nou yé ?
Quel jour sommes-nous ?
- Ki lè nou yé?
Quelle heure est-il ?
Où ?
Ki koté ? Otila ? Ola ? O ?
- Ola ou ka rété ?
Où habites-tu ?
- O’w kay ?
Où vas-tu ?
- O yo yé ?
Où sont-ils ?
- O’w soti ?
D’où sors-tu ?
- O ’w ka woulé ?
Où bosses-tu ? Où travailles-tu ?
Que ?
Ka ?
- Ka-w ka fè la ?
Que fais-tu ?
- Ka zot ka di ?
Que dites-vous ?
- Ka-w fè ?
Qu’as tu fait ? Comment ça va ?
- Ka’y di ?
Que dit-il ?
- Ka yo ka mandé ?
Que demandent-ils ?
Ka ou tini ? Ka’w ni ?
Qu’as-tu ?
- Ka zòt vlé ?
Que voulez vous ?
- Ka ou vlé di ?
Que veux-tu dire ?
- Ka ou vlé di-y ?
Que veux-tu lui dire ?
Kitan ?
Quand ?
- Kitan nou ka vwè-nou ?
Quand nous voyons-nous ?
- Kitan zòt vwè-y ?
Quand l’avez-vous vu ?
- Kitan nou ka wouvwè-w ?
Quand te revoyons-nous ?
- Kitan yo rivé ?
Quand sont-ils arrivés ?
- Kitan i ka déviré ?
Quand reviens t-il ?
- Kitan ou ka pati ?
Quand pars-tu ?
- Kitan zòt k’ay Lapwent ?
Quand allez-vous à Pointe-à-Pitre ?
Est-ce que ?
Es ?
- Es ou konnèt-li ?
Est-ce que tu le (la) connais ?
- Es zòt ka vwè-y ?
Est-ce que vous le voyez ?
- Es ou pé di-mwen ki non a-y ?
Est-ce que tu peux me dire son nom ?
- Es ou sav kitan Pòlpyè mayé ?
Est-ce que tu sais quand Untel s’est marié ?
- Es zòt konnèt ola an ka rété ?
Est-ce que vous savez où j’habite ?
- Es zòt sav ka pou réponn ?
Est-ce que vous savez quoi répondre ?
- Es yo k’ay Bastè ?
Est-ce qu’ils vont à Basse-Terre ?
- Es ou pé di-mwen ki lè i yé ?
Est-ce que tu peux me donner l’heure?
- Es ou konnèt o’w k’ay kaché kò a-w ?
Est-ce que tu sais où tu iras te cacher ?
- Es ou sav maché dwèt ?
Est-ce que tu sais marcher droit ?
- Es ou ka bwè wonm ?
Est-ce que tu bois du rhum ?
- Es ou ka woulé ?
Est-ce que tu bosses ? Est-ce que tu travailles ?
- Es madanm a-y ka ba-w kou ?
Est-ce que ta femme te frappe ?
- Es yo di-w ka pou fè ?
Est-ce qu’ils t’ont dit quoi faire ?
- Es yo di-w ka pou’w fè ?
Est-ce qu’ils t’ont dit ce que tu dois faire ?
- Es zòt konnèt kitan pou zot déviré ?
Est-ce que vous savez quand vous devez retourner ?
- Es sa ka’y ?
Ça va ?
TEMPS - MODE - ASPECT
té ké ø / ka
Klé4/5
Le mode (ké) exprime en français le futur.
- Quand reviendras-tu ? / kitan ou ké viré ?
- Que feront-ils quand ils nous verrons ? / Ka yo ké fè lè yo ké vwè-nou ?
- Où irez-vous habiter ? / Ola zot ké ay rété ?
- Avec qui travailleras-tu ? / Evè kimoun ou ké travay ?
- Pourquoi n’iront-ils pas à Anse-Bertrand ? / Poukisa yo pé ké ay Lansbètran ?
- Pour qui chanteras-tu ? / Ba kimoun ou ké chanté ?
- Chez qui habiterons-nous ? / Aka (z)a kimoun nou ké rété ?
- Quel âge aura-t-il à Noêl ? / Ki laj i ké ni pou Nwèl ?
- Est-ce que tu penseras à fermer la porte ? : Es ou ké sonjé fèmé pot-la ?
- Comment se rencontreront-ils ? / Kijan yo ké kontré ?
La négation en créole
1. ne…pas
- pa: / pa’a
Yo pa ka palé pangnol / Yo pa’a palé pangnol
Nou pa té la.
I pa palé pangnol.
Lapli pa’a tonbé.
Lapli pa tonbé.
- pé: / pé’é
Zot pé ké fè ahak / Zò pé’é fè hak.
Pé’é fo-zò(t) palé..
Zot pé ké pé pé! / Zò pé’é pé pé !
Zò sèten zò pé’é pè ?
Yo pé’é pé pa pè !
2. pas…un / absolument pas.
- pa…p’on
Pa ni p’on moun.
An pa’a pwan p’on jé.
I pa ka tòk p’on lang/ I pa’a tò p’on lang.
I pa p’on tèbè.
Yo pa té p’on la.
- pé…p’on
Ou pé’é ay p’on koté.
Lapli-la pé’é p’on tonbé.
Yo pé ké pon vini.
I pé’é p’on pè.
Yo pé’é p’on la.3. pas…encore :
- pòkò
Yo pòkò rivé Lapwent / yo pò’ò rivé Lapwent.
An pò’ò konmansé.palé ba-w.
Yo pò’ò paré.
Pò’ò di hak.
I pò’ò fè p’on jès.
Yo pò’ò sav o yo yé.
Nou pò’ò vwè ayen.
Yo pò’ò té sav o yo té yé ?
Lapli-la pò’ò paré pou tonbé.
Hak pò’ò hak.
4. ne….jamais.
- pa…jan/jen
Pa jan pwan dlo-mousach pou lèt
I pa jan di hak.
I pa’a jan di hak.
Yo pa’a jen la lè ou bizwen yo
- pé…jan/jen
An pé ké jan wouviré kotésit : an pé’é jan wouviré.
Yo pé ké jan konpwann sa.
I pé ‘é jan palé ba-w.
- pòkò…jan/jen
An pò’ò jan vwè zyé a-yo.
Nou pòkò jan di nou ké vin.
Zò pò’ò té jan vini vwè-nou.
Schéma d'une phrase créole élémentaire
Kle 9/10
- Bay lòd / impératif
- Alé / Alé-w ! : va /allez ! (singulier)
- Alé-zot !: Allez ! (pluriel)
- Annou alé / Annou ay ! : allons !
- Vini / Vini-w ! : viens : venez ! (singulier)
- Vini-zot ! Venez ! (pluriel)
- Chapé ! Chapé kò a-w ! : Sauve-toi
- Chapé-zot / Chapé kò a-zot !
- Annou chapé kò an-nou !
- Fè pyé a-w ! : Dégage !
- Fè pyé a-zot !
- Channda ! : Tire toi !
- Annou channda !
- Kijan zot ké tradui an fwansé ?
- Palé !
- Parle !
- Pa palé !
- Ne parle pas
- Pé !
- Tais-toi !
- Pé-zot !
- Taisez-vous !
- Annou pé !
- Taisons-nous !
- Manjé !
- Mange !
- Annou manjé !
- Mangeons !
- Kijan zot ké tradui an kréyol ?
- Sors de là !
- Sòti-w la !
- Sortez de la maison !
- Sòti-zot an kaz-la !
- Sortons d’ici !
- Annou sòti kotésit !
- Laissez-moi passer !
- Lésé-mwen pasé !
- Arrêtons-nous !
- Annou arèsté !
- Expressions idiomatiques: Kréyol palé
- Pa b’an gaz !
- Déséré-mwen dé may !
- Lagyé-mwen !
- Ban-mwen lè !
- Bay adan !
- Foukan / foumwalkan !
- Pé gyèl a-w !
- Voyé alé !
- Douvan !
- Bat dèyè !
- Maré !
- Alé alé a-w !
- Lésé-yo palé palé a-yo !
- Ri ri a-w !
- Manfou a-w !
- Manti a-w !
- Manti a-mantè !
- Las di !
- Las chigné !
- Fann kann !
- Annou vwè !
- Pòté mannèv !
Sanmdi swè (chanté)
An pasé dèyè mòn, ou vwè dézòd ou vwè babyé
Pou on po diri-jòn, farin é pwa chiré biyé.
Lè i vwè sa bèl mori, kouri mété grennsèl a-li
Piman konfi varé mori, ou vwè déba an kannari !
( alawoupriz)
Woy ! Woy ! Ban-mwen-y tou cho !
An ké manjé soup a konngo !
Pwa, pòyò, jiwonmon é tisalé !
Woy ! Woy ! Ban-mwen-y tou cho !
Ban-mwen diri é kolonmbo !
Krab, chòbèt, touloulou é matété !
Anbabon kasé kòd, ay jwenn madè obò ravin
Tanmadòz pwan pinèz, simé-y si wòb a kristofin
Gwo renbo di gonmbo : ou two mègzo pou ou voté !
Gonmbo réponn : sakré kòwbo, an ké fouté-w on pè gwopyé !
Sanmdi swè dèyè mòn, ou vwè babyé ou vwè jiré
Pou on vyé sitwon jòn, luil é vinèg lévé goumé,
Anlè kuis a kabrit, longnon wouvè chimiz a-li
Dlo lévé cho, i kriyé : chuit !
Difé-kako té dèyè-li !
A suivre...