| Kaz | Enfo | Ayiti | Litérati | KAPES | Kont | Fowòm | Lyannaj | Pwèm | Plan |
| Accueil | Actualité | Haïti | Bibliographie | CAPES | Contes | Forum | Liens | Poèmes | Sommaire |
KREYOLAD 1144 An siyati fondal 11.09.2026
Bitako-a. Texte entier en pdf à lire ici. |
Mèkrèdi oswè l’AGORA Frantz Fanon, sa ki pa konnet, sé atè Plato Roy, la CTM. Eben an krey manmay ka djoubaté alantou Kréyol té ni randévou. Randévou a sé té pou an siyati fondal, «GIP KAY LANG KRÉYOL LA».
Sa koumansé épi an bel Yékrik Dédé Digé. Kontè a fè nou vwayajé pou rimonté tan-an ek fè nou ponmlan adan tout komin Matinik. Apré an bel kout tanbou bèlè Baspwent, Manzè Michel1, ban ou an bel plodari asou léta lang-lan, mé asou belté’y tou. I di nou Lang Kréyol-la ni anlo katel a pran, é difikilté dèyé poko touché. Mé Lang Kréyol-la magré méprizasion, sé pa an lang adjdendjen.
Afarel2, an matjé ka djoubaté dépi prèmié woman’y an kréyol épi diksionnè’y, pou palantjé lang-lan douvan, di épi lakontantman:
— Man kontan kon an bosi wè an nonm politik pou prèmié fwa fè an bel jes teknik pour lang-lan pa fè kon makata, pas i an danjé!
SerMi, nou tout konnet, sé prézidan la CTM di:
— GIP KAY LANG KRÉYOL LA wouvè épi Foyal poulemoman, mé tout komin envité, lapot-la gran wouvè!
Es anlo ké fè kon makata?
Es dot ké fè krab?
An konpè Adjilbè ki pa enmen fè lafet pies di konsa:
— Man tann Manzè Michel palé di GIP (jip) es Kréyol-la toutouni?
Mé man di misié, sé pa jip-la ou ka kwè-a, sé pito jip kon loto a ka alé asou tout téren pou i tann. Pas Zépon natirel-la bizwen zouti-ta dépi nanni-nannan pou pran tout fos-li an nanm pep-la.
Tout sé manmay-la di gra épi épi, Kréyol-la pa bizwen fè koris épi Fransé, mé i bizwen nou bay tout zagré’y, pas akondi Manzè Michel: «Kréyol-la pa an lang adjendjen!».
Kidonk GIP KAY LANG KREYOL LA sé an zouti pou lang-lan pa tjololizé.
An konpè Adjilbè mandé:
— An final di kont, GIP-la sé kisa?
GIP-la sé pa ni an jip ou ka mété anlè an fanm, ni an jip jandam ka alé toupatou mé sé an (Groupement d’Intérêt Public) kidonk an zouti pou tjébé kolòn zotobral idantité-nou pou i pa dépotjolé.
Asiré tranpò piblik fondal pou lemoman, mé zouti-tala nou mérité sa.
Jid
Not pou konprann
- Manzè Michel, Michele Monrose, Présidente de la Commission, Art, Culture et Patrimoine à la CTM.
- Afarel, Raphaël Confiant écrivain, universitaire et défenseur de langue créole.
*

