Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

KREYOLAD 1100

Biznes téraj1

07.11.2025

Jid

Cimetière

Sainte-Anne, Martinique. Photo Francesca Palli.

Téré moun jòdijou sé an véritab konmes. Moun mò jòdi pé menm chwézi fè an dènié won an limouzin. Ni an konpè Adjilbè éti té chwézi manniè pou yo téré’y. Atjelman ou pé désidé alé wè ponp fineb-la ek mandé’y sa ou lé, sa ki an gou’w, dépi ou ni yo fò.

Ni moun ka chwézi yo anni brilé-yo ek mété sann yo dan an tibret-lin (pa kon taa yo ka sèvi an éleksion-an). Sé moun-tala ka palé de krémasion.

Sé konsa nou aprann an péchè té mandé yo simen sann-li an lanmè. An konpè’y asiparé ka alé péché la é toujou ka koché pwéson.

Ni ann agrikiltè, limenm i mandé yo téré sann-li dret la lonbrik-li téré.

Moun ka vini modèn, yo pa lé alé an senmitiè ankò pas sa ki poko ni tonm, sa ka vini two chè pou yo trapé an plas an senmitjè.

Es sé pou sa pa djè ni moun ka vini tjiré tonm lafanmiy?

Antouléka, fok prévwa pa kité traka ba lafanmiy ek anlo moun ka pran lasirans obsek. Pa ni tontin, ni sousou ankò pou téré moun.

Disparet pran ti-djobè, yo vini ra kon zé-bourik. Ni sèten moun éti pa menm lé laradjo pibliyé avidoksè-yo.

Lè ni avidoksè ou pé menm tann di: Ni flè, ni kouwòn, ni dey. Kouman an moun ou mò épi ou pa ka fè dey-li?

Sa vé di moun an toujou la?

Antouléka dey-la sé an wet, menm manniè kon ti-chimen an yo kriyé lanmò-a. Akondi Mona:

— Piti, piti i piti nou ké pasé kanmenm!

Jid

Not pou konprann

  1. Modernisation des funérailles, et perte de certains rites.

Bel poveb kréyol 821

«Jou lanmò rivé, ayen pa ka tjenbé’y».

*

Sommaire Kréyolad

 Viré monté