Antilla N°43 du 3 mars 1983

Un conte à ma façon

Martinique

bef
Bef. Photo F.P.

ANTIYA KRÉYOL

Mi dé kont kréyol éti sé dé timanmay lékol (C.M.1) 9/10 zan, ki ékri yo.

Métres-la té montré yo sa sa yé ki an kont, yo té za ni dé model pou wè ki kanman an kont. I té fè yo konté osi.

Épi i di yo bat asou sa, pou yo chak la éséyé fè an ti kont tou (“un conte à ma façon”).

Prèmyé kont-lan, sé asou model: “poutji tel bet tel manniè, uben poutji i ni tel défo ets...

(Kontèl poutji zannimo pa ka palé; poutji krapolad pa ni latjé...). Timanmay-la pwan model-la pou i fè ta'y asou CHAMO.

Déziem kont-lan, sé asou model kont sowsiez, kont lanmaji, kont moun gajé, moun maré....

Asiré timanmay-la té za kouté tjek kont konsa kòté'y. Men i pa té ka byen sonjé'y.

(Sé manmay lékol Chelchè).

VENDREDI 15 OCTOBRE 1982

boule

“UN CONTE A MA FAÇON”

“ Yé krik ! Yé krak ! ”

Té ni an fwa, an bef ki té envité an chamo lakay-li. Bef-la té mété an jan dé koubouyon-piman anlè difé !

Yo ka frapé an lapot-li, Bef ka kriyé:

— Sa ki la?

Chamo-a réponn: “Sé mwen, Chamo”.

I di'y: “Antré, Chamo, man té ka atann o!”

Chamo di: “mi bel koubouyo!”.

Mé koubouyon-an té ni an lasos piman, chamo di: “Mwen ka manjé koubouyon”.

Bef di: “manjé, manjé !...”.

Lè Chamo gouté koubouyon, i voyé yon flanm difé atè, i pa janmé viré kay Be!

Yé krik! — Yé krak!

Sé dépi jou-tala Chamo ka pòté dlo asou do'y pou lè djel-li brilé'y!...

Jean-Claude SOUFFLEUR, (Zélèv C.M.1)

“Un conte à ma façon”

— Est-ce que la cour dort? 

— Non la cour ne dort pas fi! 

Té ni an jou, an madanm té voyé yich-li dòmi kay marenn-li. Men marenn-lan té angajé, manman ti fi-a pa té sav sa.

— Est-ce que la cour dort?

— Non la cour ne dort pas! 

Marenn mété'y dòmi. Chak koua, marenn-la ka bésé gadé si timanmay-la ka dòmi, chak kou-a li menm timanmay-la ka fèmen zié'y. Marenn-li konpwann sonmey pwan'y, alos marenn-la alé pwan an“ boutey- konpozé”, i alé dèyè lapot-la, i pwan boutey-la, i vidé anlè tout kò'y, épi i di:

— “Lapo sòti, sòti, sòti !”

Épi lapo sòti, i pann lapo-a dèyè lapot-la, épi en pwan lavol.

Épi timanmay-la kriyé:

— Manman! Manman!

Manman-an ka réponn:

— Sa ki la?

— Manman, manman, ouvè lapot-la!

Ou wè marenn, i pwan an boutey, i vidé'y anlè'y, i di: “lapo sòti, i wouvè lapot, i pwan lavol.”

Manman timanmay-la alè kay marenn-li, i pwan lapo-a, i mété piman, lay, sel, épi i rimété'y anlè lapot-la.

Lè marenn-la rivé, i ka di:

— “Lapo antré!”

Lapo-a pa ka antré, i té wouj kon karot, i alé kouché anlè li-a.

Madanm-lan dégajé marenn-la.

Christine BIDEL (Cours Moyen 1)

Ti BLAG…

É krik é krak !

Mwen ka sonjé an tan mouch té ka gadé sinéma, bef té ka fè masè, ek fonmi té ka mayé épi rat. Mwen ka sonjé senj té ka fè latuizin.

boule

Té ni an jou an makak ki té mayé, madam-li té ka néyé, sa ou lé fè, la sel solisyon i twouvé sé alé néyé koy tou.

An jou té ni an makak i wè an mouton ka kaka, i di: “manman ! mi an machin-a-tipwa !"

boule

Konpè lapen té ni an chouval, tou lé jou i té ka alé anvil épi'y, mé jòdi jou chouval pa lé alé anvil, konpè lapen di: “A ou pa lé vansé!” i pwan an piman i kasé an fes chouval, lè ou gadé, chouval ka kouri konsi an bet dèyè'y.

Lapen jwenn an misié si chimen lavil, i di'y: “ou pa wè an chouval pasé la?”

Misyié-a réponn: “an pé pa di'w si sé an chouval ou an loto!”.

É krik é krak !

François PAIN (C.M.1)

boule

ZANNDOLI SUIV RAT MÒ NÉYÉ

É krik, é krak

An tan rat té ka dansé, bef té ka monté pyé-bwa, chat té ka fè lavésel.

An jou Kanna té ka lavé lenj-li, misié Léza té ka pasé. “Sa ou fè konpè, ou byen?”. Léza rantré nan lariviè-a pou bo kanna, i pa té ni pié, i nenyé.

Manmay pa fè kon Léza, mété kò-zot bien, pa maché la zot pa ni pié.

Patricia BASILICE, (C.M.1)

boule

 

 

AN TAN CHIEN TÉ KONPÈ ÉPI CHAT !

Sé té joudlan, Konpè Chat té kay swété marenn-li bòn-ané, Konpè Chien té dakò osi, lè yo tou lé dé rivé kay marenn-yo, pa té ni ayen pou zétrèn-yo. Marenn ba yo on sosison pou yo dé, mé konpè chat kouyonné konpè Chien, i pwan sosison-a, i monté dan an pié koko sek. Chien anba, ka di:

“Chat voyé an ti mòso ban mwen, menn ti lapo-a”. Konpè chat réponn: “Sé sosison marenn-mwen ba mwen, mwen pa ka ba'w ayen adan, sé pou kò-mwen yonn! Lè chat fini manjé i désann, Konpè Chyen konpwann, i kay trapé chat.

Chat kouri séré, Chien ka chèchè Chat jis jòdi jou.

Zot konpwan atjelman pouki chat pè chien, pou an zafè sosison!

Michaël MÉROY, (C.M.1 - Schślcher)

boule

FIFI-LATJÉ-BEF ÈK KASOULÉ
(out kochon ni sanmdi yo

E krik, é krak.

An tan vaval, té ni an misié yo té ka kriyé misié “Fifi-Latjé-Bef”.

Twa fwa bel kont, i bel i bon!

Misié Fifi-Latjé-Bef, sé li ki té dan bwabwa vaval, mé pèsonn pa té sav sa, sel moun ki té sav sa sé té misié Kasoulé, pli modi dan péyi-a.

Alafen kannaval, yo brilé misié Fifi-Latjé-Bef, i koumansé kriyé: “Way! man ka toufé”.

Lè yo tiré misié-a, i di i ké fè an kou. Lè i wè Kasoulé, i fè konsidiré i za obliyé sa. I di Kasoulé:

“Konpè-mwen, an nou bò pisin”

Kasoulé di: “Ou sav bien mwen pa sa najé”?

“Mwen ké apwann ou”.

Kasoulé mandé'y konbien yo ka péyé antré pisin-la. Latjé-Bef di: “Nou ké fè griy-la.

Lè Kasoulé monté, Latjé-Bef ba'y an koud pié, i fè'y déjanbé pak-la, jandam vini, yo mété Kasoulé pli fon ki lajol.

Fifi-Latjé-Bef vini wè'y lajol-la, i di: “Ou ka sonjé jou kannaval-la, lè yo té ka brilé mwen, ou pa té ka di ayen, mi ou pri atjelman!”

— Manmay, lè ou sav ou fè an zanmi on bagay, méfié kò'w, i pé rand ou'y nenpot ki lè!

Bruno PELAGE, (C.M.1 - Schślcher)

boule

 

POUKI TIG SÉ AN BET SOVAJ ?

Té ni an jou, Konpè Tig épi madanm-li té pati pou alé adan an mariaj, yo té mété bel lenj-yo. Lè yo rivé,

— To, to to

— Ki moun ki la?

— Sé mwen Tig épi madanm-mwen.

Konpè Chien di yo : “Antré, mwen té za oubliyé zot, fout ou bel, woy, zot prélè!

— Sa vré chyen.

Est-ce que la court dort?

Non la cour ne dort pas.

Ouvè zié-zot pou tann lè restan istwa-la.

Tout moun rivé, bal koumansé, Chien ka bwenné, pou di yo ka dansé, wi yo ka dansé! Lè yo fini dansé yo koumansé manjé.

Pandan yo ka manjé konpè chien alé dansé épi madanm Tig, Tig alé, i rédi madanrn-li an bra Chien, konba pété, dé zannimo vini pou rété konba-a, konba a vini pli cho.

Lendirnen, tout moun té boufi. Dépi jou tala Tig vini an bet sovaj, i ka viv anfon laforè, i ka séré madanm-li!

Corinne GONDRY, (C.M.1)

boule

POUTJI PA NI LOU ISI-YA ANKÒ...

É krik, é krak

— Est-ce que la cour dort?

— Non la cour ne dort pas.

An tan bef té ka palé, an jou té ni an aniverser, sé chat-la té ka fè lakuizin, yo envité tout bef, tout zannimo, épi yo fè bal désann, piti zannimo tann sa, yo vini dansé, é yo koumansé manjé, yo té cho!

Yo té kontan. Lou santi lodè-a, i vini, yo d'y manjé-a cho, i pa té lékwè sa, tout moun-la gadé.

Lou manjé an pla manjé i telman voras i vidé tout anlè'y, i kriyé: “hou ! ha ! hou ! ha !”, tout moun té ka ri, Lou pati, latjé'y an dé janb-li, lendimen rivé tout moun ka dòmi, pa ni an sel moun andidan laforè, tout zannimo ka bayé. Lou disparet.

I té telman wont, i pwan avion pou Lafwans; zot ka konpwann pou ki ni lou laba-a, é pa ni isi-a.

François PAIN (C.M.1 - Schślcher)

boule

 

KONPÈ SIRIK EK KONPÈ CHAT

É krik é krak !

Té ni an fwa, an Sirik épi an chat. An jou Sirik alé bò kay Chat, Chat té ni an jigo bò kay-li.

An tan-tala, Sirik té enmé jigo, Chat té say ki Sirik té enmé jigo.

Chat mété an gwo woch pann bò lapot-li, an ti moman apré konpè Sirik rivé, i antré lakay Chat, Chat koupé fil ! Gwo woch-la tonbé anlè tet Sirik.

E krik é krak !

Sé dépi jou-tala tet Sirik toujou plat épi i ped lapawol.

SOUFFLEUR (C.M.1.)